ŠTAMPAN PRVI SRPSKO-ŠVEDSKI REČNIK
UZ PUNU PODRŠKU ŠVEĐANA
Mali srpsko-švedski rečnik na ćirilici i ijekavici, izašao je iz štampe krajem prošle 1995. godine, kao izraz bunta i protesta, kao izraz jednog posebnog osećanja mladih Srba u Švedskoj danas.
Autor i inicijator je jedan mladi student iz Arlova, blizu Malmoa, Ljubomir Dević. Ljubomir je uložio višemesečni rad i sopstvena sredstva za štampanje prvog srpsko-švedskog rečnika u istoriji naše kolonije u Švedskoj. Rečnik sadrži oko 6000 reči i štampan je u hiljadu primeraka.
Do sada je štampano nekoliko rečnika na jezicima doseljenika iz Jugoslavije: švedsko-srpskohrvatski, hrvatsko-švedski, bosansko-švedski. Ovo je dakle prvi srpsko-švedski rečnik.
Mnogi Srbi su prosto zatečeni izlaskom ovog malog rečnika. Izgleda neverovatno da nakon dugogodišnjih glasnih i žučnih diskusija starijih Srba, o potrebi štampanja upravo ovakvog rečnika, jedan mladi student, koji je rođen u Švedskoj izradi rečnik bez potpore Instituta za udžbenike ili neke izdavačke kuće.
Evo šta Ljubomir Dević kaže za naše novine:
- Razočarenje u naše lingvističare, prosvetne radnike i političare u kulturi, koji nisu izvršili dovoljno veliki pritisak da se izradi jedan srpsko-švedski rečnik, nateralo me je na ovaj korak. Puno se pričalo ali se ništa konkretno nije uradilo. Ja, kao student jezika na univerzitetu u Lundu, osetio sam ogromnu potrebu da napravim ovaj mali rečnik. Uvek sam želeo da se jedan srpsko-švedski rečnik nađe po švedskim bibliotekama, i ja sam već plasirao nekoliko primeraka u UB, univerzitetskoj biblioteci u Lundu. Očekujem pozitivan odgovor i od drugih biblioteka širom Švedske.
Kakav je odjek rečnik izazvao kod naših ljudi?
- Ja nisam dobio očekivanu podršku, čast retkim izuzecima. Paradoksalno je da su veće interesovanje pokazali Šveđani, iako sam ja rečnik štampao prvenstveno zbog Srba. Švedske redakcije velikih dnevnih listova ovde, dale su veliki publicitet malom srpsko-švedskom rečniku.
Koji su tvoji planovi u vezi distribucije?
- Obratio sam se Srpskoj crkvi u Malmeu i oni su bili pozitivni. Kontaktirao sam i nekoliko privatnih firmi koje imaju prodajne punktove u gradovima. Očekujem da će Srpski i Svesrpsko-jugoslovenski Savez učiniti sve da svoje članove obaveste o postojanju ovog rečnika.
Koliko si svojih sredstava uložio u štampanje?
- Oko 21.500 kruna, plus troškovi distribucije, koji su dosta veliki.
Mi svi znamo da su studenti siromašni, odakle tebi toliki novac?
- Pored studija, ja radim devet sati nedeljno kao zamenik nastavnika u osnovnoj školi Varbo, u Arlovu.
Prezauzet si. Kako stižeš da uradiš toliko?
- Ni ja ne znam kako. Nešto sam morao i da žrtvujem, na primer izlaske sa prijateljima i slično.
Kako si se osećao kada si dobio prvi primerak rečnika u ruke?
- Bio sam ponosan pošto je to prvi srpsko-švedski rečnik o čijem sam rađanju godinama slušao žestoke diskusije. Ukoliko se i potkrala neka štamparska greška, smatram to normalnim, jer ko radi taj i greši.
Jesi li u potpunosti zadovoljan rečnikom?
- Ja sam želeo da napravim jedan veći, kompletan rečnik, ali zbog prezauzetosti i studija to je za sada neizvodljivo. Mislim da je ovaj mali rečnik ipak dobar, kao osnova za početnike.
Oni koji žele da naruče mali srpsko-švedski rečnik, mogu se obratiti redakciji "Naš list" za adresu ili broj telefona.
Rosa PETROVIĆ
Izvor: NAŠ list, Stokholm, Januar 1996. (Br. 1), Godina 21, Broj 350.
Knjiga se može naručiti direktno na Internetu.
Adresa je: devic@swipnet.se a njena cijena je samo 100 kruna
(Poštarina je uračunata!).
Copyright © Kuća knjiga Dević, 2007.